Najnovije vijesti
Današnji datum
17. November 2017.

NISMO DOŠLI GRADITI POLITIČKU KARIJERU, NEGO URADITI POSAO

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić otkriva razloge zašto je ušao u politiku i namjerava li se njome nastaviti baviti. Za Stav govori i o svojoj misiji i viziji koja se tiče reformske agende te seta zakona koji će omogućiti bolji život građanima, posebno socijalno ugroženim skupinama poput penzionera i boraca. Govori o odnosu emocija i racionalnog u politici te na koji je način reagirao kada je shvatio da svoj napredni program neće moći implementirati bez političkih trzavica. Novalić se osvrnuo i na uspjehe Vlade te objasnio kako su prvi put u dvadeset godina postigli suficit, zatim objašnjava koji su razlozi i koje su mjere borbe protiv iseljavanja stanovništva iz naše zemlje

STAV: Uspješan ste poduzetnik, dolazite iz realnog sektora i imate firme koje odlično rade. Šta je bio razlog da preuzmete premijersku poziciju, šta Vas je motiviralo?

NOVALIĆ: Priča je počela znatno ranije, još 2009. godine. Tada je bio prvi kontakt sa mnom u vezi s premijerskom pozicijom. Bio sam direktor kompanije koja je bila peti izvoznik u BiH i prva koja nije bila javna, ispred su bile četiri koje su bile javne kompanije. Sulejman Tihić me je nazvao i rekao da bi volio da se prihvatim premijerske funkcije, koju je tada upravo napustio premijer Nedžad Branković. Još je jedna okolnost pogodovala. Međunarodna zajednica vršila je pritisak da tu poziciju zauzme neko iz realnog sektora. Tada to nisam prihvatio, ali Norveška je tada predsjedavala EU i do mene je došao norveški ambasador i sugerirao da barem prihvatim ponudu pozicije predsjednika Savjeta za privredu, finansije i privatizaciju SDA, ne bi li svoja iskustva ubacio u program stranke koja je imala realne šanse da pobijedi. Te 2010. nije pobijedila, no taj program koji sam vodio kroz Savjet SDA evoluirao je i 2014. godine bio je zreo za primjenu. Program je u vodstvu SDA prepoznat kao nešto što će značajno unaprijediti stanje u Federaciji BiH, a i međunarodna zajednica ga je podržala te sam prihvatio da ga provedem. Bio sam član svih privrednih asocijacija i sve ljude iz poslovne zajednice BiH znam i prihvatio sam činjenicu da je vrlo malo znanja i potreba koje ima ta zajednica ugrađivano u bivše politike vlada, a jedan od razloga bio je što je malo ko od političara dolazio iz realnog sektora.

STAV: Koliko traje Vaš radni dan?

NOVALIĆ: Radim 14-15 sati dnevno. Završim oko 9 navečer. Radi se i subotom, a često i nedjeljom.

STAV: Šta se dogodilo od trenutka kada ste došli na ovu poziciju kao ekonomski stručnjak s konkretnim programom, s vizijom, misijom i idejama, da bi se u međuvremenu suočili s realnošću našeg političkog sistema koji se često svodi na niz opstrukcija?

NOVALIĆ: Suočio sam se s istim problemima s kojima su se neki suočavali od 1995. do 2006. godine, kada je postojalo stajalište da je ovakvo uređenje nefunkcionalno i da treba raditi redizajn. Aprilski paket je propao, a od tada do sada ništa se nije promijenilo, odnosno skrojeni smo na poprilično nefunkcionalan način. Mi smo višenacionalno društvo i imamo tri segmenta koji moraju postići konsenzus. On je demokratska tekovina, ali u društvu koje je izašlo iz jednog sistema i ušlo u drugi, koje je izašlo iz rata, mi, umjesto konsenzusa, imamo oprečne stavove koji naše društvo čine slabo protočnim. Reforme su pozitivne za sve, ali dovoljno je da se nekome nešto ne dopadne ili da ih ne razumije pa se sve zaustavi. Brzo sam shvatio da nije toliki problem donijeti mjere koje su potrebne društvu, nego je najvažnija sposobnost kako to progurati kroz sistem. Shvatio sam kako jedan vrlo pozitivan zakon, kao što je onaj o PIO-u, može pasti iz sasvim neekonomskih i nesocijalnih razloga. Pošto sam iz realnog sektora, nisam očajavao saznanjem da ne može, počeo sam praviti matricu kako može. To je značilo puno više rada. I prije nego smo došli u Vladu, mi smo formatirali taj program, znali smo zakone, mjere, proračun, a najviše vremena sada trošimo kako ga provući kroz sistem. Strategiju smo prekomponirali s obzirom na to. Dakle, konstitucija našeg društva glavna je prepreka, ali to je zadana činjenica i vi morate tražiti način kako da se s time nosite. Nešto što se u Srbiji i Hrvatskoj donese za desetak dana, kao što je Zakon o putarinama, odnosno akcizama, mi to zbog složenosti sistema vučemo dvije i po godine.

STAV: Prvi ste premijer kojeg ne kritizira međunarodna zajednica. Štaviše, imate pohvale i podršku, ali iz opozicije se stvaraju afere, rekli bismo, one umjetne.

NOVALIĆ: Međunarodna zajednica ima jedan realizam u svom pristupu, gledaju rezultate i mjere, gledaju ono što je zapisano i vide da naš program funkcionira. Mi imamo definiran program i mjesečno pratimo rezultate tog programa, a kada odemo u Bruxelles i Washington, oni kažu: Ovo je odlično, nastavite tako i mi ćemo vam pomoći. Oni imaju razvijen sistem kako se mjeri društveni napredak, a mi živimo u zoni iskrivljene percepcije i društvu se nameće prilično nerealan pogled na stvari. Prirodno je za opoziciju da nas kritizira, ali to radi na način koji nije utemeljen na podacima i rezultatima. To je ono čime sam začuđen. Čitao sam jednog francuskog sociologa koji je analizirao balkanske narode i rekao da smo tradicionalno skloni negativnim informacijama. Moje iskustvo na ovoj poziciji govori da je bio u pravu. Mi smo skloniji konzumirati negativne i sumorne informacije, a to da se u Sarajevu formirala firma “Veritas”, koja će za četiri-pet godina izvoziti za pola milijarde KM, gotovo nikoga ne zanima. Ispada da nas ne zanimaju ni ljudi koji će se tu zaposliti, ni porezi koji će se tu platiti, i to je ono što me frustrira. Mi kao društvo možemo ići naprijed samo na osnovu pozitivnih stvari. Negativne prihvatamo kao kritiku da bismo ispravili pogreške, ali stvarati javno mnijenje samo na negativnim činjenicama ne vodi u dobrom smjeru.

STAV: Zašto niste nikada prozvali opoziciju s obzirom na stanje koje ste zatekli nakon premijera Nikšića?

NOVALIĆ: U realnom sektoru nemate vremena za nepotrebne analize. Bavili smo se prošlošću kada smo željeli izbjeći greške koje su rađene i da ustanovimo stanje. Bilo je to loše stanje, deficit u svakom pogledu, budžet 225 miliona KM, poljoprivreda 65 miliona KM, primjerice, autoceste 173 miliona KM, penzioni fond 133 miliona KM itd. Analizirali smo da ustanovimo uzroke tog stanja i da ne ponovimo grešku, pa smo uvidjeli da je nepoštivanje člana 51. Zakona o PIO izazvao minus 133 miliona KM. Ima arapska poslovica koja kaže: Ako se bavite prošlošću i ne namjeravate iz nje nešto naučiti za budućnost, to je kao da meljete već sameljeno brašno. Ili njemačka poslovica koje se držim, a glasi: Od jučerašnjeg krompira danas ne možete biti siti. Znači, morate gledati šta danas možete stvoriti da zadovoljite potrebe društva koje predstavljam.

STAV: Prvi put bilježite suficit u budžetu Federacije BiH. Čini se da je taj podatak u medijima prošao relativno nezamijećeno. Kako ste to uspjeli ostvariti taj uspjeh?

NOVALIĆ: Po teoriji, suficit je višak prihoda nad rashodima i mi smo ga zaista imali prvi put u Federaciji BiH nakon dvadeset godina. Zahvaljujući tome, donijeli smo Zakon o finansijskom poslovanju, u kojem smo rekli da nakon šezdeset dana svi pravni akteri, i Federacija i kantoni, moraju dati bankovnu garanciju ili avaliranu mjenicu. Uradili smo to jer smo mi prvi put došli u situaciju da plaćamo na vrijeme. Došli smo u situaciju da su svi transferi na vrijeme i da imamo dnevnu likvidnost. Kritičari su rekli da imamo suficit, a zadužujemo se. To je pitanje zatvaranja budžeta, ali činjenice kažu da smo posljednjih 6 mjeseci imali višak prihoda, uključujući i planirane kredite od kojih smo čak i odustajali. Tu su ugrađeni krediti i mi imamo deficit budžeta kada gledamo na nivou godine, ali kada gledate tekuće stanje, mi imamo suficit prvi put u dvadeset godina. Prvi put znaju državni službenici, ali i trgovci koji rade s državom, da mi sada plaćamo na vrijeme.

STAV: Hoće li Vam nedostajati novac od MMF-a s obzirom na to da nisu usvojene izmjene Zakona za akcize?

NOVALIĆ: Novac nam nedostaje, bilo da ga uzmemo iz MMF-a ili iz banaka ili vrijednosnih papira, i to je ove godine 712 miliona maraka. Svakako, zbog restriktivnog poslovanja, mi ćemo biti bolji za najmanje 50-60 miliona. No, nije problem nedostatka MMF-a, nedostatka Zakona akciza, jer mi bez MMF-a preživljavamo cijelu godinu i imamo tekući suficit. Glavni je problem nedostatak investicione aktivnosti koje akcize pokreću. One bi masivno pokrenule radove na infrastrukturi i jako utjecale na rast BDP-a, kojeg ionako imamo. Organski rast je oko 3%, a kada bi tome pridodali 2% iz gradnje autoceste, to bi bilo vidljivo. U dvije godine to je 10-15% skoka za Federaciju i to bi se osjetilo. Pitanje Zakona o akcizama ne odnosi se dominantno na pitanje novaca iz MMF-a, nego hoćemo li pokrenuti investicioni ciklus koji će blagotvorno utjecati na ekonomski rast.

STAV: Jeste li zadovoljni stanjem u namjenskoj industriji, koja napreduje, ali zapinje na Vladi što se tiče komešanja u upravnim odborima?

NOVALIĆ: Namjenska industrija ima jako veliki rast. Dio je zbog naših unutrašnjih zasluga, a dio od vanjskih poticaja koji nisu za pohvaliti. Ratuje se na Bliskom istoku, koriste se naši kalibri i mi imamo veliku potražnju. Veoma dobro poznajem namjensku industriju jer sam iz nje došao, bio sam na funkcijama od razvojnog inžinjera do menadžera. Krenuli smo u restrukturiranje i uspjeli smo. Dobri su profiti, prometi su skočili od 100 do 150 miliona u dvije godine, godišnje raste od 500-600 broj uposlenih. Imaju dvije fabrike koje nisu uspjele izaći iz sive zone, “Vitezit” u Vitezu i u Bugojnu “Binas”, ali u narednom periodu i to bi se moglo promijeniti. Budući da dolazi do većih prihoda, “Pretis” je, recimo, narastao s 10 na 65 miliona za dvije godine, onda su i veći interesi za te fabrike, veći je interes za nadzorne odbore tih fabrika, za direktore itd. Ima vrijednosti, pa se za vrijednosti svi bore. Ima stanovitih problema oko upravnih odbora oko kojih se lome koplja, ali mi ćemo isključivo imati samo jedan kriterij, a to je da preduzeće bude što efikasnije. Mi dolazimo iz tog sektora i mi ćemo to znati i provesti.

STAV: Šta je s izgradnjom autocesta i na koji način odgovarate na optužbe opozicije u smislu koliko su oni uradili, a koliko Vi? Koje će ceste Vlada finansirati novcem BH Telecoma.Hoće li u slične projekte biti angažiran novac i drugih preduzeća?

NOVALIĆ: Moramo početi od činjenica. Autoceste su svoj investicioni napor i uspjehe gradili na akcizi od 10 feninga, koje su uvedene 2009. godine. Po tom osnovu, ubrano je 583 miliona, pa uzeti krediti, te se za ukupno milijardu i osamsto pedeset KM izgradilo tih 92 kilometra. Pogodilo se da su u prošlom mandatu bila pripremljena novčana sredstva, dobro znam jer sam učestvovao kroz Savjet SDA i govorimo o 480 miliona eura, ekspropisano je zemljište i došlo se u fazu izvršnog djela projekta. Taj je ciklus upravo počeo jenjavati 2014. godine, i to je bio razlog zašto je Vlada pod vodstvom Nikšića zatražila akcize. Moram reći da Vlada i ja nikada nismo zatražili akcize, ali smo smatrali da je to bio pametan potez koji nam danas fali. Tada je bilo ispravno objašnjeno da prva akciza nije dostatna i da nam treba druga da bi se proces nastavio. Prva akciza je potrošena za narednih dvadeset godina i proces se umirio. Nikšićeva Vlada nije uspjela jer su došli izbori, a, evo, mi praktički tri godine imamo zastoj, što je vrlo štetno. Reći ću vam jedan podatak. Od 18. septembra 2017. godine dizel je u Srbiji skuplji za 61 fening od onoga u BiH. Isto tako u Hrvatskoj, čak više. Oni grade na sve strane pa vraćaju kredite. Mi imamo 25 feninga u Zakonu o akcizama, Srbija ima 89 feninga, a Hrvatska 101 fening. Hajde da se onda pitamo jesmo li mi to nešto pametniji što manje imamo putarine ili zaostajemo za regijom. Mislim da je ovo drugo. Što se tiče finansiranja iz alternativnih izvora, ne govorimo samo o BH Telecomu nego i o drugim društveno korisnim kompanijama, poput Elektroprivrede, HZHB, Aerodroma, što su četiri poduzeća koja imaju akumuliranu dobit. Mi smo 90-postotni vlasnik i imamo pravo uzeti tu dobit i koristiti za najkorisnije namjene u ovom trenutku. Mislimo da treba graditi ceste, ako već te kompanije ne troše u svoje projekte. Ova alternativa također treba proći odluku Vlade, Parlament i rebalans proračuna. Planirali smo iz ruskog duga graditi Lašvu, Travnik, iz Telecoma, Elektroprivrede, HZHB-a i Aerodroma da gradimo mostarsku i sarajevsku zaobilaznicu, pravac prema Goraždu i pravac prema Tuzli. Rekao bih da taj segment nije rezervna opcija za akcize, to je nova opcija za nove ceste koje do sada uopće nisu bile tretirane.

STAV: Šta je razlog da projekti za koje postoji i saglasnost i novac, poput magistralnog puta Stolac – Neum, sporo napreduju?

NOVALIĆ: Postojao je problem tehničke prirode. Bio je problem izvlaštenja zemljišta i na tome je zapinjalo te smo kao Vlada prije mjesec dana dali iz budžetske rezerve šta je falilo, 700.000 KM. Riješili smo i probleme oko izvođača te su sve pretpostavke da se ide dalje osigurane.

STAV: Je li Vlada odustala od dubinske analize telekoma?

NOVALIĆ: To je zahtjev MMF-a, jedan od mnogih, i mi smo dogovorili s kancelarijom EU da to finansiraju. Problem je ako ne idu drugi zahtjevi MMF-a, poput Zakona o akcizama, ako ne idu depoziti. U tom slučaju nema razloga da radimo posao koji je uvjet MMF-a, a nama nije toliko potreban, nama su bilansi dostupni od obiju kompanija.

STAV: Jeste li zadovoljni poslovanjem Elektroprivrede BiH s obzirom na zabilježen gubitak?

NOVALIĆ: I jesam i nisam. Ima elemenata gdje se može biti zadovoljan poslovanjem jer oni zaista pokušavaju sniziti troškove. Imaju manje 150 ljudi, kao i Telekom. To bez sumnje govori da je menadžment počeo reagirati. Sve je to udar na troškove. Međutim, nisam zadovoljan kako napreduje projekt TE Blok 7. Naime, to se pokazalo kao mnogo složenije nego se mislilo. Nama trebaju ugovori koje još uvijek nemamo. Imamo za Banoviće, nemamo za Tuzlu, a već bi sada u Mađarskoj polovinom oktobra na Samitu “16 plus 1” trebalo potpisati ugovor. Nisam zadovoljan brzinom otpočinjanja restrukturiranja rudnika. Mi smo u rudnicima zadržali jedan stari sistem opterećen invalidnostima druge kategorije, nedovoljno kontroliranim investicijama i nabavkama, nekontroliranim zapošljavanjima itd. S te dvije strane nisam zadovoljan. Sam gubitak izazvala je sezona, 22% do 25% struje dolazi iz vode, i to one jeftine struje. Proizvodna cijena je 22 eura, dok je proizvodna cijena termoelektrane po blokovima 50-60 eura. Možete misliti gdje je sada bilans kada 25% padne na 11% ili 10% s tom jeftinom cijenom. Jednostavno, voda nije unijela, da tako kažemo, u bilans koliko je donosila do sada. Mene ne brine taj deficit jer, kada dođu kiše ili snijeg, neće valjda svaka godina biti ovako sušna, taj će se bilans popraviti. Više me brine relativna sporost odvijanja projekta Blok 7 i apstiniranje od suštinskog i dubinskog restrukturiranja rudnika.

STAV: Preduzeća i institucije od značaja za Federaciju BiH veliki su poreski dužnici. Kako naplatiti dug, a da se preduzeća ne ugroze?

NOVALIĆ: Kalkulira se s 3 do 3,5 milijarde, suma je velika i velika su očekivanja od te sume. Ali, ako pogledamo od čega je ona sačinjena, onda vidimo da je glavnica manja od polovine. Da su ostalo kamate, troškovi postupka, da su i u toj polovini troškovi zdravstva koje nije pruženo. Mi i s međunarodnom zajednicom i Svjetskom bankom formatiramo jedan zakon, ne možemo reći oprostu već čišćenju, koje su svi imali, i Srbija i Crna Gora itd. Tranzicijska društva imala su preduzeća koja nisu mogla odgovarati obavezama. Sad se ta situacija raščistila i došlo je možda vrijeme da riješimo tu cifru i kažemo: To je realno 1,5 milijarda i mi vam dajemo to na 5 ili 10 godina da vratite, ali jedan jedini uvjet jeste da obaveze plaćate sad. U tom smislu ide zakon koji će vjerovatno ići do kraja godine i koji bi trebao dovesti u realne okvire to što se može i treba platiti. Napravit ćemo progresivnu strategiju otpisa, ali onoga šta se može po zakonu i šta je racionalno. A racionalno je da otpišemo kamate koje su bile 12%, a sada su 2-3% na bankama. Troškovi postupka jesu 5%, zamislite sada, taj postotak na 10 miliona je 500 hiljada, a samo su došli inspektori i napravili zapisnik i to ne može koštati 500 hiljada. Naravno, ono što nije pruženo izvadit ćemo iz te obaveze, a mislimo na usluge zdravstva.

STAV: Nekolicina boraca još uvijek protestira pred Vladom. Kako odgovarate na njihove zahtjeve? Jedan od njih jedinstven je registar boraca, postoji li mogućnost da se taj problem napokon uredi?

NOVALIĆ: Borci ispred Vlade, rekao bih, jedan su zanimljiv projekt. Od nas se traži nešto što smo mi znatno prije njihovog odlaska poslali na Parlament. I za registar i za reprezentativna udruženja poslali smo to znatno prije, kao i sporazum s borcima u smislu kako ćemo servisirati njihove buduće potrebe. Rekli smo da mi svake godine imamo smanjenje budžeta desetak miliona, pa hajmo sad na pet godina zalediti to smanjivanje i za to vrijeme ostat će stotinjak miliona razlike. I s tom razlikom neka reprezentativna udruženja rješavaju problema boraca, a ne da nas napada svako od 1.600 udruženja, pa mi kao Vlada ne možemo ni osjetiti šta je problem. I taj registar treba poslužiti da se provjeri ko jeste, a ko nije bio borac, pa će se i tu vjerovatno ostvariti smanjenje troškova koje će poslužiti za servisiranje potreba. Te tri stvari radikalno mijenjaju odnos prema borcima u pozitivnom smislu i dobiva se prilika da bude mir, ali se događa ova pojava pred Vladom koja je nedefinirana. Ona nije prijavljena pa je praktički nezakonita, nema ni vođe, ne prave nikakve zahtjeve jer te zahtjeve koje su iznijeli mi smo ranije poslali na Parlament. Naravno, tu su i oni zahtjevi koje je nemoguće izvršiti, da svaki demobilizirani borac dobije naknadu šest KM mjesečno. Kada se to izračuna, to je 700 miliona KM i mi to ne možemo podnijeti jer ovog momenta Federacija daje 550 miliona, i to je ogroman novac. No, to je u redu jer plaćamo cijenu njihove hrabrosti i požrtvovnosti. Često nas gledaju kao da smo s druge strane, ali i ja sam ratovao, tako da je ovo zakašnjeli projekt koji je neko formatirao u vremenu prije nego smo mi povukli rečene poteze, pa je to izgubilo svoj smisao.

STAV: Šta se događa kada morate odlučiti o nečemu što ne spada samo u domenu brojki, već spada i u emotivnu kategoriju, a to borci svakako jesu?

NOVALIĆ: Postoje socijalno emotivne kategorije poput penzionera i boraca. Moram priznati da su penzioneri znatno veći problem jer imamo 408 hiljada ljudi koji su zaradili penziju, a sada je ona vrlo mala pa im ne garantira dostojanstven život. I to nam se svima nameće kao značajno jer svi ćemo doći u tu fazu. Borci su stekli svoja prava i to se ne ponavlja jer, hvala Bogu, nema rata, ali svake godine mi dobijemo 20 hiljada novih penzionera. Tako da sam se mnogo više posvetio penzionom sistemu jer je mnogo teži i tu sam unio znatno više emocija. Kada je u pitanju odnos emotivnog i racionalnog, ustvari, mi u obzir uzimamo i jedno i drugo. Mi vidimo da su penzioneri kažnjeni u periodu od 1998. do 2008. godine i prihvatamo da imaju asimetrično povećanje 10%, a drugi 5% i da tako uđemo u novi zakon. Nije pravedno da jedna učiteljica, s istim stažom, ima od 2008. godine dvostruko veću penziju od one koja je u penziju otišla 1998. Mi ugrađujemo emocije, ali na kraju to sve mora biti svodivo na racionalno jer inače neće biti ekonomski održivo.

STAV: Kao čovjek iz realnog sektora, na koji način promišljate borbu s bijelom kugom?

NOVALIĆ: Iseljavanje je složen problem i moramo ga gledati iz više uglova i ono je konstanta na našem prostoru. Da je samo ekonomska, ne bi bio toliki problem. Dio iseljava jer ima osjećaj nesigurnosti, da ovo nije mjesto gdje trebaju odgajati svoju djecu. Dio se odnosi na to koliko je konkretno Njemačka za nas otvorila vrata, a jeste trenutno otvorila, kao i prema poljskim i mađarskim radnicima. Uvijek je to tako bilo, onog momenta kada Njemačka otvori vrata, mi imamo problem. A ne iseljavaju ljudi s biroa, oni ostaju nama, već oni iz privrede koji imaju vještine. Tačno znam da ti ljudi odlaze jer sam iz realnog sektora, a idu za boljim životom. Dakle, imamo čistu ekonomiju, zatim aspekt nesigurnosti i na kraju globalizacijske procese koji govore da je i iz Njemačko iselilo 25 hiljada ljekara. Pa nisu valjda precizni Nijemci fulali u izračunu, otišli su u Dubai, u Švicarsku, u Norvešku jer su dobili bolje uvjete. Onda Nijemci povlače naše. Ekonomske i sigurnosne probleme možemo riješiti, ali globalizacijske teško, jer, kako vidimo, ne može ni Njemačka. Niko ne zna tačne brojeve, ali mi znamo oficijelne koje se isključe s CIPS-a u Banjoj Luci i oni iznose 7 hiljada. Taj nam broj priznaje UN, OSCE i Financial Times. U Hrvatskoj i Srbiji brojevi su puno dramatičniji, ali ne trebamo se zavaravati. Pola stanovništva ima hrvatske i srpske papire i mi ne znamo jesu li otišli ili nisu. Taj je broj svakako veći od 7 hiljada, ali je svakako puno manji od onog broja od 80 hiljada ili čak nevjerojatnih 200 hiljada s kojim neki barataju. Uz to imamo negativni priraštaj stanovništva, pa će problem koji će nas zadesiti biti velik. Što se tiče mjera, mi imamo reformsku agendu, došli smo zbog ekonomije i zapošljavanja. U reformi najvažniji zakoni jesu Zakon o doprinosima i dohotku i Zakon o zdravstvu, koji odvaja nezaposlene od zdravstva. Oni bi značajno povećali zapošljavanje jer sprečavaju neoporezive dijelove novca koji teku prema sivoj zoni. Drugi važan set zakona jeste socijalni, PIO i dva boračka. Mi moramo toj populaciji pružiti bolje uvjete života i pravedniju budućnost, što nudi novi zakon. Tu su i infrastrukturni projekti, dvije termoelektrane, ceste koje zavise od akciza i brze ceste koje ne zavise od akciza.

STAV: Šta se događa u odnosu sa SBB-om s obzirom na to da je Radončić nedavno rekao da su do sada bili konstruktivni, ali od sada neće. Osjeti li se ta njegova najava i na čiju će štetu biti?

NOVALIĆ: Može biti na štetu naroda. Svaka nekonstruktivnost znači ne graditi neku novu konstrukciju koja može biti korisna. Postoje takve prijetnje i mi ih osjećamo kroz pojačanu nervozu i neke stvari koje otežano prolaze, ali još ih u Vladi u zabrinjavajućem obliku nismo osjetili. Vidimo da je utjecajnije mjesto za to Parlament, a Vlada je izvršno tijelo koje na stručan način procesuira zakone i probleme društva. Bila je rezerva prema Zakonu o doprinosu i dohotku, koji smo zajedno kreirali s njihovim ministrima. Postoji ta neka prijetnja koja je latentna i ona je kontraproduktivna ponajviše za SBB.

STAV: Namjeravate li ostati u politici u narednom mandatu, planirate li nastaviti projekt koji ste započeli?

NOVALIĆ: Ne moram ovaj projekt nastaviti s ove pozicije, ali sam veoma zainteresiran da se provede jer sam zbog njega došao. Reforme daju rezultate, to je sasvim sigurno jer pratimo parametre koji to potvrđuju na mjesečnoj bazi. Politizacija problema i populizam ne daju rezultate. Zainteresiran sam da se sve to preokrene na stranu reformskih poteza. Krenuli smo agresivno u reforme i samo smo se s njima bavili, nismo se bavili propagandom i to je bio propust, jer dok smo se mi bavili suštinom koja je postigla rezultate, drugi su se bavili destrukcijom i predstavljanjem tih rezultata u krivom svijetlu i kroz umjetno stvorene afere. Ali, okrenite se unazad, niti jedna afera ne prati Vladu. Pozvao sam novinare da kažu gdje su afere, gdje je otuđivanje iz budžeta i slično. Mi smo bili konstruktivni, ovaj je posao specifičan i traži ravnotežu između političkih faktora, razumijevanje javnosti koje se postiže kroz medije, a mi smo taj segment, priznajem, podcijenili, i traži efektive poteze. Mi smo dali naglasak na efektivne poteze, a neko je kroz medije želio umanjiti tu efektivnost. No, nismo došli da izgradimo političku karijeru, nego da uradimo posao.

 

STAV

336x280ad