Najnovije vijesti
Današnji datum
17. November 2017.

Muftija Dedović: Obnavljanje ideja o tzv. Herceg-Bosni vraća nas u ideologiju zla

Mostarski muftija Salem ef. Dedović kazao je u bajramskom intervjuu za Bh. informativni servis INS da su dani Kurban bajrama posebni i prilika za zbližavanje i povezivanje.

Dedović za INS govori o porukama Kurban bajrama, te kako ga dočekuju Bošnjaci diljem BiH i dijaspore, a posebno oni u Hercegovini. Također, govori o pokušajima obnavljanja ideje Herceg-Bosne, inicijativi za uspostavu džamata  u Neumu, ali i međureligijskom dijalogu koji, bez obzira na sve, daje plodove na jugu naše zemlje.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Bajramski dani s dani u kojima na poseban način vjernici osjećaju Božju blizinu, nadaju se njegovoj milosti i blagoslovu. Naravno, kroz taj osjećaj na poseban način pospješuje se značaj povezivanja  i približavanja ljudi jednih prema drugima. Kroz žrtvu i smisao kurbana ljudi iznova u ovom vremenu, vremenu različitih oblika otuđivanja i strahova, nesigurnosti, moraju nalaziti puteve koji će ih uvezivati, zbližavati, vračati samima sebi.

Poruka hadža je univerzalna, cjelovita slika koja govori o toj ukupnoj našoj zajednici, ummetu muslimana koji makar na simboličan način, a i to je važno, u sutrašnjem danu Bajrama i Danu Arefata, treba biti u onome i na onome u čemu bismo morali biti u svim drugim prilikama. Dakle, biti zajedno, na okupu oko velikih vrijednosti koje nas povezuju, koje naš ummet ima, a koje dovoljno ne eksploatira. Zato je važno da u ovim danima kada na svjetskoj i međumuslimanskoj sceni traju ta velika trvljenja, nemiri, sukobi, da ta jedna sila zajedništva ode u svijet. Sa tog velikog svetog mjesta kakav je Arefata.

INS: Koliko su poruke Kurban bajrama i hadža važne za nas u BiH te, kako ih, s  vjerskog i životnog aspekta, iščitavati u današnjici?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Muslimani BiH su dio ukupne zajednice ummeta, dijelom ukupne zajednice svijeta i čovječanstva. Na koncu globalni svijet je tako uvezan i umrežen da niko nije imun na ono što se dešava na svjetskoj sceni. Ovo što sam govorio na početku, prije svega sam govorio iz bosanskohercegovačke, lokalne perspektive. Dani Bajrama su svečane prilike kada se trebamo vratiti sebi, vrijednostima vjere, morala, etike pravičnosti, dakle, ustrajavanja na tim vrijednostima. Naravno suočit se sa vlastitim slabostima i nedostacima, na način kako se hadžije prilikom obreda bacanja kamenčića na Mini suočavaju sa samim sobom, kako poslanik Ibrahim ispoljio svoju odlučnost, odvažnost da pobijedi zlo, slabost, nagovaranja prokletog šejtana.

Mi mi imamo ta stalna nagovaranja negdje tu u kaljuži ovog vremena, tu oko nas, oko vjerenika, ljudi inače. Pokušava se dobrota osporavati, nametnuti jedan ovako besmisleni svijet. Ova zemlja se pokušava predstavit zemljom beznađa. Zemljom besperspektivnosti. Barjami vraćaju nadu, nadu i vjeru da i  ova naš zemlja BiH ima svoju perspektivu, ima svoju nadu, u zajedništvu svih ovdašnjih ljudi, religija koje dijele ovdašnji prostor.

INS: Kako ovaj Kruban bajram dočekuju Bošnjaci u Hercegovini? Puno je iskušenja kroz koja su prolazili i prolaze, na što ste i Vi često ukazivali.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Kako god bilo, našim ljudima, narodu, zajednici Bajram daje jasniju sliku o sebi, o svom putu, o tome da valja istrajavati. Bez obzira kolike kušnje i kave one bile, naš vjernici su pokazali odlučnost i spremnost da obnavljaju život, da čuvaju svoje dostojanstvo, da čuvaju svoj identitet, da budu spremni graditi i suživot, obnavljati povjerenje s drugim dobronamjernim ljudima na ovom prostoru, zajednički graditi život.

U ovim izazovima koji prate sve zajedno ovdje, u procesima kada je veliki prostor našeg dijela zemlje, Hercegovine, pust, iseljen, nenaseljen. To su stvari s kojima se suočavaju svi nacionalni korpusi i vjere na ovom prostoru. To su zajednička pitanja i zajednički izazovi pred kojima stojimo svi. Ono što je zaista ključna poruka i što određuje ovdašnji narod jeste, da uprkos svemu, on je odlučan ustrajavati i mi zajedno s njim vraćati mu nadu, vjeru, da ovaj prostor ima perspektivu, ako Bog da.

INS: Vi ste u proteklom periodu imali više susreta koji su išli putem suživota i tolerancije. Ti susreti su izazvali divljenje diljem BiH. Neki od tih su i susreti sa vladikom Grigorijem. Koliko su te priče danas neophodne i važne?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Predano smo radili na tome i srcem i dušom. Otvorena ruka, s naše strane , kao i onih s druge strane, urodila je plodom i pozitivno je utjecala na normalizaciju međuvjerskih i međuetničkih odnosa i stvaranje boljih prilika u Hercegovini. To znamo i po onom što dolazi do nas iz vjerničkih krugova i običnih vjernika koji su prepoznavali u tim gestama nadu ohrabrenje, podršku i jedan pozitivni impuls života u cjelini.  To je put koji nema alternativu. On traži posvećene i otvorene ljude i široko srce, iskren pristup u dijalogu i saradnji. Ničim uvjetovano priznanje i spremnost da poštujemo jedni druge. To su uvjeti za uspjeh tog dijaloga i saradnje.

INS: Ovih dana Hercegovina je opet u žiži javnosti. Ne toliko zbog poruka o kojima govorite, već onih negativnih. Mislim na obilježavanje 24. godišnjice Herceg-Bosne i pokušaje reaktiviranja jedne takve ideje, što je unijelo nemir među ljude. S obzirom da mnogo komunicirate s građanima, vjernicima, kako gledate na te poruke za koje se vjerovalo da su stvar prošlosti.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Nisu nimalo ohrabrujući tonovi tih poruka. To nije samo retorika već i razne manifestacije vraćanja u mračnu ideologiju, ideologiju zla, mržnje i isključivost, ideologiju koja je stvarala prostor samo za jedne, a isključivala sve druge. Naravno da je to apsolutno neprihvatljivo nakon svih ovih godina mukotrpnog procesa izgradnje suživota, pomirenja, povjerenja, društva u cjelini koje liječi te bolne rane. Ta politika ideologija ne donosi i ne može donijeti ništa dobro. Ta politika je ovoj zemlji donijela razaranja, logore, stravične stvari po kojima će ostati upamćen taj period.  O tome postoji dokumentarna građa, sabrana  i objavljena i od strane uvaženog historičara rodom iz Prozora, Mesuda Here, ja bih posjetio na to štivo. To je jedna vrsta odgovora i komentara na to.

INS: Nedavno je započela obnova posljednje neobnovljene džamije u Mostaru koja se nalazi tzv. zapadnom dijelu grada. No, brzo su došli glasovi koji se praktično protive obnovi džamije, uz tvrdnju da se tamo ranije nalazila crkva. Vi ste reagirali, no da li će se nastaviti obnova?

MUFTIJA DEDOVIĆ: Apsolutno! Nas to neće zaustaviti i pokolebati da ovaj proces privedemo kraju. To je jedan odlučni hod, hod kojeg smo odlučni privesti kraju zajedno sa našim vjerenicima, našim emanetom kojeg imao da obnovimo džamije, kulturno-historijsko naslijeđe Mostara koje pripada ne  samo bošnjačkoj kulturi, već ovom gradu u cjelini, svima. To su džamije iz 16 stoljeća koje imaju kontinuitet trajanja, historiju. Ta negodovanja su recidivi prošlosti koji nisu mogli ostati dobronamjerni, a oglasili su se takvim stajalištima koja su anahrona, nisu naučna… Imate odgovore ozbiljnih centara nauke na temu krugova koji uporno traže crkve pod temeljima džamije.

INS: Na kraju, nedavno je pažnju izazvao i vaš prijedlog za uspostavu džemata u Neumu. Bilo je žestokih negodovanja.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Ja sam aktuelizirao to pitanje na temelju zahtjeva naših džematija, ljudi koji žive u Neumu, dolaze u Neum i odmaraju tamo, kojima je Neum destinacija za njihovo slobodno vrijeme tokom godine. Ne vidim dakle nikakvog razlog za bilo kakvu uzbunu, a govorimo opet o onome što je ustavna obaveza za nas koji vodimo IZ BiH, dakle da osiguramo ljudima uvjete za ispunjavanje vjerski dužnosti.

Ako je to temeljno pravo pojedinca koje je utemeljeno na vjerskim slobodama ove države i evropskim konvencijama koje osiguravaju slobodu vjeroispovijesti, ne vidim gdje je problem. Neum je otvoreni, turistički grad, grad države BiH koji treba biti i vjersko mjesto, džemat, kako je definirano aktma IZBiH. Mi na dijelu neumske općine, u selu Rabrani, koji prepada Medžlisu Stolac, već imamo džemat. Ovo je samo dopuna džemata koji treba da egzistira u gradu Neumu.  Mi od toga nećemo odustati. To je potreba ljudi koji treba da upotpunjavaju vjerske obaveze. Mi živimo u drugačijem vremenu. Nekada ljudima nije bio interesno pitati za džumu, ramazan. Danas ljudi idu na odmor i pitaju gdje je džuma…

336x280ad