Najnovije vijesti
Današnji datum
17. November 2017.

Došla voda do grla: Zaduživanje RS-a izmaklo kontroli, Cvijanović očajnički želi novi kredit

Aktuelne vlasti u RS-u ne propuštaju niti jednu priliku kako bi, sada već očajnički, zatražili da se usvoje izmjene Zakona o akcizama, kojima bi se akcize na gorivo povećale za 15 feninga po litru, ali ne radi gradnje autoputeva, čemu bi povećanje akciza i trebalo služiti, nego za krpljenje budžetskih rupa. Posljednji od takvih istupa je izjava premijerke RS-a Željke Cvijanović upućena iz Washingtona, gdje učestvuje u radu Generalne skupštine Svjetske banke.

Na prvi pogled, njena izjava djeluje dušebrižnički prema državi BiH, jer Cvijanović poziva na usvajanje ovih izmjena kako bi se nastavio kreditni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, iz kojeg bi trebalo da se finansira nastavak reformskih procesa u BiH.

Međutim, dovoljno je samo ovlaš “zagrebati ispod površine” i uočiti da se zapravo radi o vapaju očajnika. RS-u je očajnički potreban novac. Vladajućem SNSD-u reforme nisu ni na kraj pameti. Oni pokušavaju pronaći kakav-takav čep kojim bi zatvorili neku od rupa u budžetu.

U izmjenama Zakona o akcizama oni vide možda i posljednji spas iz sadašnje situacije jer bi, onako kako ih je predložio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, ove izmjene ne samo osigurale novac od MMF-a, nego bi se i dio naplaćenih akciza trebao sliti u budžet, što bi sadašnjim kormilarima RS-a osiguralo miran opstanak na vlasti.

Uostalom, kada bi i spomenute izmjene, koje je nedavno ponovo predložio UOUIO bile usvojene u državnom Parlamentu, pitanje je da li bi MMF podržao način njihovog trošenja. Naime, rezidentni predstavnik ove svjetske finansijske institucije Francisco Parodi je jasno kazao kako povećane akcize trebaju osigurati fiskalni prostor za nastavak izgradnje autoputeva i puteva. Također, napomenuo je kako svi nivoi vlasti u BiH trebaju pripremiti kredibilne budžete za narednu godinu.

Pitanje je koliko budžet RS-a uopće može biti kredibilan bez dodatnog izvora sredstava, jer je zaduženost ovog entiteta već tolika da zapravo nemaju mogućnost uzimanja novih kredita. Naprosto, ne mogu više dati bilo kakave garancije da bi ti novi krediti mogli biti i vraćeni.

Ovu situaciju je u konkretnim brojevima prezentirala predsjednica PDP-ovog Programskog savjeta za ekonomiju Jelena Trivić, kazavši kako je učešće duga u bruto društvenom proizvodu RS-a dostigla nivo od 58 posto, a zakonski maksimum je 60 posto. Situacija izgleda još i gore ako se uporedi sa stanjem u FBiH, gdje zaduženost iznosi 35 posto BDP-a.

Osim toga, radi se, uglavnom, o kratkoročnim zaduženjima, koja veoma brzo dospijevaju na naplatu. Tako već naredne godine RS mora pripremiti 920 miliona KM za vraćanje kredita, od čega 850 miliona maraka iz budžeta. To znači da će svaka druga marka iz budžeta morati biti usmjerena ka vraćanju dugova.

Sa takvim balastom oko vrata nije ni čudo što Dodik, Cvijanović i ostala klika iz SNSD-a svakodnevno traže da se usvoje izmjene Zakona o akcizama. Pri tome za neusvajanje optužuju vladajuću koaliciju na državnom nivou.

Zapravo, kako je to pokušala predstaviti Cvijanović, ove izmjene se ne usvajaju zbog parlamentarne krize, odnsono zato što navodno ne postoji parlamentarna većina na državnom nivou. I tu je napravila grešku. Na državnom nivou postoji gotovo plebiscitarni stav da se izmjene Zakona o akcizama, onako kako ih je predložio UOUIO, ne usvoje.

Tačnije, kako je to kazao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ovakve izmjene imaju podršku samo SNSD-a i HDZ-a BiH. Uostalom, njihovi kadrovi u UIUIO su i izglasali posljednji prijedlog izmjena. Za njih su glasali Vjekoslav Bevanda i Jelka Miličević iz HDZ-a BiH, te Zoran Tegeltija i Miodrag Kudić koje je u Upravni odbor imenovala Vlada RS-a.

Vrijedi spomenuti da su ekspert Vijeća ministara BiH Ismet Suljendić i Vlade FBiH Muhamed Kozadra bili protiv ovakvih izmjena. Razlog je jednostavan. Dio novca koji bi trebao biti prikupljen povećanjem akciza slio bi se u budžet RS-a i mogao bi biti iskorišten za “krpljenje rupa”, a ne za cestogradnju kako traži MMF.

Radi pojašnjenja treba znati da bi se novac naplaćen od povećanja akciza rasporedio tako da FBiH dobije 59 posto te sume, RS-u treba da pripadne 39 posto, a Brčko distriktu dva posto.

Dvije trećine iznosa koje će dobiti svaki od entiteta trebalo bi da bude direktno preusmjeren na posebne račune javnih preduzeća Autoceste FBiH i Autoputevi RS, čime bi se omogućio nastavak izgradnje autoputeva u entitetima, prije svega Koridora Vc. Po jedna trećina bi se trebala preusmjeriti direktno na posebne račune javnih preduzeća Ceste FBiH i Putevi RS, kako bi se osigurala gradnja i održavanje ostalih putnih pravaca u entitetima.

U FBiH već su otvorena ova dva posebna računa, kako bi na njih bila uplaćena prikupljena sredstva. U RS-u postoji samo poseban račun za autoputeve, dok bi se trećina novca slila u budžet, jer račun za Puteve RS-a nikada nije otvoren. Na to niko na državnom nivou ne želi da pristane osim Bevande i drugih trabanata Dragana Čovića iz HDZ-a BiH koji su imenovani u državne institucije.

Iz svega ovoga se sasvim jasno da iščitati da Čović pošto-poto pokušava pomoći svom prijatelju Dodiku da se održi na vlasti do oktobarskih, a i poslije oktobarskih općih izbora, iako svojim postupcima ide “u kontru” svim svojim koalicionim partnerima na državnom nivou.

Autor: Almir Šarenkapa, faktor.ba
336x280ad