Najnovije vijesti
Današnji datum
21. October 2017.

BiH najmanje zadužena u regiji: Entitet RS kvari prosjek i traži novac od akciza

Zaduženost sektora opće vlade BiH na kraju 2016. godine prema procjeni Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP) iznosi 42,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

 

Time je naša zemlja svrstana u red manje zaduženih tranzicijskih zemalja centralne i istočne Evrope, te je najmanje zadužena zemlja bivše Jugoslavije. Prema podacima Svjetske banke, najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije prema omjeru javnog duga u odnosu na BDP je Crna Gora u kojoj javni dug iznosi 77,1 posto BDP-a. Kako stoje ostale zemlje Jugoslavije, možete pogledati u sljedećoj tabeli koju je objavila Svjetska banka s tim da se njeni podaci u slučaju BiH neznatno razlikuju od informacija DEP-a. U tabeli nisu navedeni podaci za Hrvatsku koja je članica EU-a, ali prema podacima u dokumentu Ministarstva finansija i trezora BiH, omjer javnog duga u odnosu na BDP kod Hrvatske je 84,38 posto.

Kada je pak riječi o konkretnim ciframa dugovanja, javni dug Crne Gore na kraju 2016. je narastao na 2,4 milijarde eura dok je stanje duga opće države u Srbiji 25,18 milijardi eura.

Istovremeno, javni dug Hrvatske na kraju prošle godine iznosio je 38,53 milijarde eura, a dug Makedonije iznosi 2,57 milijardi eura.

Prema dokumentu Ministarstva finansija i trezora BiH, javna zaduženost BiH na dan 31.12.2016. godine iznosila je 12,08 milijardi KM, odnosno 6,17 milijardi eura.

Da li je u pitanju konzervativan pristup

U analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH navode da je zaduženost sektora vlade u BiH bila u blagom opadanju nakon 2014. kada je ostvaren rekordan nivo duga od 45 posto BDP-a. Ali sama visina duga ne pokazuje punu sliku mogućnosti vraćanja javnog duga javnih institucija u BiH.

  • Opterećenost dugom zavisi od sposobnosti zemlje da servisira dug pri čemu je njegova visina samo jedan od faktora. Razvijenije zemlje često lakše servisiraju svoje dugove čak i na višestruko višim nivoima zaduženosti. S druge strane, niža zaduženost manje razvijenih zemalja se najčešće teško može pripisati konzervativnom pristupu javnim finansijama. Ona je uglavnom posljedica ograničenog pristupa tržištima kapitala uslijed visokih rizika pozajmljivanja, te nerazvijenih finansijskih tržišta – ističu iz DEP-a.

Slučaj Hrvatske

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista SWOT, pojasnio je za Faktor da je bitno imati u vidu i podatak o omjeru javnog duga i vrijednosti izvoza. U slučaju BiH, omjer vanjskog duga u odnosu na vrijednost izvoza roba i usluga je 84,22 posto što je neznatno poboljšanje u odnosu na 2015. godinu. Duduković ističe da Slovenija i Hrvatksa imaju veći javni dug od BiH, ali da su od tog novca izgradili javnu infrastrukturu. Istovremeno, hrvatsko ekonomsko Udruženje Lipa u svom istraživanju je istaknulo čak i da Hrvatska može vraćati svoj dug, prešla je prag nakon kojeg visok javni dug negativno djeluje na ekonomski rast.

– Veoma visok javni dug navodi ekonomske aktere na negativna očekivanja i odustajanje od ulaganja. Drugo, vlada koja se stalno zadužuje “ulijeni” finansijske institucije koje kupovinom obveznica i trezorskih zapisa ostvare dobit, bez da finansiraju rizičnije projekte u privatnom sektoru. Treće, Hrvatska plaća visoke stope na izdane obveznice – pojašnjavaju u Udruženju Lipa iz Hrvatske.

Rizično stanje javnog duga RS-a

Pozitivni indikatori zaduženosti ukupnog sektora vlade na nivou BiH maskiraju značajnu razliku između dva entiteta za čiji račun je skoro cjelokupni dug zapravo i kreiran, upozoravaju iz DEP-a.

  • Zaduženost entiteta RS u 2016. iznosila je značajnih 57,5 posto entitetskog BDP-a što je za preko upola više od 36,4 posto u FBiH. S obzirom na to da je time RS zaduženiji od većine uspješnijih tranzicijskih zemalja u Evropi (sa izuzetkom Mađarske i Slovenije), automatski se pokreće pitanje održivosti duga na tom nivou. Pored toga, vanjski dug prema međunarodnim finansijskim institucijama sa dužim rokovima otplate i tzv. “grace periodima”, te povoljnim kamatnim stopama je činio skoro tri četvrtine ukupnog duga opće vlade u FBiH. S druge strane, vanjski dug je u RS-u bio tek nešto iznad polovine (57 posto) ukupnog entitetskog duga – stav je DEP-a.

U tom kontekstu se trebaju posmatrati i trenutne rasprave u vezi povećanja akciza u okviru kojih RS traži da ima slobodu u raspoređivanju ovog novca, dok predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić insistira da se uspostave mehanizmi koji bi osigurali da se sav prikupljeni novac usmjeri za izgradnju autoputeva i puteva, a ne da odlazi u budžet.

faktor.ba

336x280ad